Publikacija:
Beyond Barriers Association
Rruga Don Bosko, Pallati Gener 2, Hyrja 1, Kati 6, Apartamenti 47, Post Code 1026 – PO Box 87 Tirana- Albania
Web: www.beyondbarriers.org – Email: office@beyondbarriers.org
Autori: Mirela Rajkovic; Ana Mullanji; Irena Topalli
Prevod bosanski jezik: Amila Ramić
Dizajn:
Ovaj dokument je proizvod projekta koji finansira Erasmus+ „Hodajmo putem pomirenja – osnaživanje zajednica za mirno društvo“, koji implementiraju BBA i partneri tokom 2019-2021. Podrška Europske komisije pri izradi ove publikacije ne predstavlja odobravanje sadržaja, koji odražavaju stavove samo autora, te se Komisija ne može smatrati odgovornom za bilo kakvu upotrebu informacija sadržanih u njoj.
Partneri projekta:
Sadržaj
1. O čemu se radi u ovom priručniku?. 3
2. Važnost interkurturalnog obrazovanja. 4
3. Dekonstruisanje koncepata. 4
4. Uloga profesora i mladih u interkulturalnom učenju. 8
1. O čemu se radi u ovom priručniku?
Ovaj priručnik za obuku služi kao alat za nastavnike i mlade, kao podršku u radu sa učenicima i mladima o tome kako da budu otporni na pomirenje, bez govora mržnje i promoviraju izgradnju mira sa svojim mladim ljudima na nivou zajednice.
Dokument je razvijen u okviru projekta Walk ON- “Hodamo putem pomirenja – osnaživanje zajednica za mirno društvo” i doprinijeće ukupnoj intervenciji koju su projektni partneri planirali u cilju podrške razvoju i povećanju kompetencija omladinskih radnika, nastavnika, mladih ljudi i lidera mladih u zajednici na Zapadnom Balkanu, da se bave i rade na pomirenju, suzbijanju govora mržnje i promovišući izgradnju mira.
Walk ON – je projekat izgradnje kapaciteta koji finansira Evropska unija u okviru programa Erasmus +. Vodeća organizacija je Beyond Barriers Albania u saradnji sa još pet partnera iz: Bosna i Hercegovina-Mladi Volonteri, Hrvatska-LDA Sisak, Kosovo*-Lens, Severna Makedonija-Omladinski kulturni centar, Srbija-Edukativni centar Kruševac.
Priručnik se može koristiti u sljedeće svrhe:
- Kao pomoćni dokument za nastavnike i omladinske radnike u pripremi aktivnosti u oblasti interkulturalnog dijaloga, obrazovanja za izgradnju mira i pomirenja;
- Kao dokument koji nastavnicima i omladinskim radnicima pruža kratak pregled važnih koncepata vezanih za izgradnju mira i pomirenja;
- Kao sredstvo koje podržava učešće mladih u oblasti izgradnje mira, interkulturalnog dijaloga i pomirenja;
- Kao inspiraciju za osmišljavanje kvalitetnih i angažovanih aktivnosti, kroz korištenje različitih alata koji su dio priručnika;
- Kao pomoćni dokument za osmišljavanje aktivnosti u kojima su mladi u centru procesa učenja;
Važno je napomenuti da ovaj priručnik daje osnovu za rad na polju izgradnje mira, pomirenja i interkulturalnog dijaloga kroz objašnjavanje osnovnih koncepata, obrazovnih pristupa i metoda, te nudi linkove na odabrani niz alata povezanih s temama od interesa.
Nastavnici i omladinski radnici se podstiču da nadograđuju postojeće znanje dodatnim metodama i alatima koje su razvili relevantni akteri u ovoj oblasti. Materijal takođe treba prilagoditi vrsti publike.
Kako bismo vam pomogli sa odabranim informacijama posebno o izgradnji mira, pomirenju i bez govora mržnje u regiji WB, pozivamo vas da konsultujete ove dokumente koje je izradio WalkON projekat:
– STANJE – POMIRENJE I BEZ GOVORA MRŽNJE U REGIONU ZB – – This report is developed based on findings from 6 desk research reports that mapped good practices and analysed the state of play in reconciliation, education for peace building, as well as hate speech policies in Albania, Bosnia and Herzegovina, Croatia, Kosovo*, North Macedonia and Serbia.
– NOVO DOBA POMIRENJA GENERACIJA Z KAO MOTOR – Sažetak regionalne politike koji služi kao alat za zagovaranje, mapa puta za omladinski sektor zasnovana na rješenju u programu pomirenja i govora mržnje i razvoju politike i resurs za obrazovanje/izgradnju kapaciteta za regionalnu zajednicu praktičara.
2. Značaj interkulturalnog obrazovanja
Danas, mladi ljudi su izloženiji nasilju više nego ikada prije, što ih čini lakim metama nasilnih i radikalnih pokreta. Interkulturalno učenje je suštinski tok obrazovanja u podijeljenom svijetu. Razvoj interkulturalne kompetencije kod mladih jedno je od rješenja za izlazak iz ove krize čovječanstva. Kroz učešće u programima interkulturalnog učenja, mladima je omogućeno da se uključe u dijalog sa drugima koji su „drugačiji“ od njih i počinju da cijene različitost.
U regiji u kojoj se implementira WalkOn projekat, koja je dijelom postkonfliktna regija sa krhkim mirom, postoji dodatna hitnost promocije i otvaranja programa koji podstiču izgradnju interkulturalnih kompetencija među mladima. Ovakvi programi doprinose i smanjenju diskriminacije, ksenofobije, etnonacionalizma, predrasuda, ali i stvaranju drugačije slike o susjedima gdje se stvaraju temelji za dijalog i saradnju.
Vjerujemo da bi važnost interkulturalnog obrazovanja trebala biti uključena u svaki obrazovni domen, bilo da se radi o formalnom ili neformalnom okruženju. Kao takvo, interkulturalno obrazovanje treba promovirati kao proces društvenog obrazovanja koji pomaže pojedincima da izgrade svijest o vlastitoj kulturi, da shvate veze i kohabitaciju s drugim kulturama, i što je najvažnije naučiti ih kako da izgrade poštovanje različitosti u širokom spektru.
Naša je uloga kao omladinskih radnika, ali i nastavnika da pružimo mladima sigurno obrazovno okruženje u kojem mogu naučiti da cijene i poštuju različitosti, bez obzira na razliku, bilo zbog kulture, vjere, etničke pripadnosti, seksualne orijentacije, nacionalnosti , društvenog statusa, sposobnosti ili invaliditeta. Da bismo ostvarili ovu misiju, ne smijemo zaboraviti da interkulturalno obrazovanje podrazumijeva rad sa svim aspektima ljudske prirode, gdje stavovi, znanja, vrijednosti, osjećaji i prošla iskustva igraju ključnu ulogu i treba ih pažljivo rješavati iz obrazovnog pristupa.
3. Dekonstrukcija koncepata
Sljedeći koncepti i definicije uključeni su u Priručnik za obuku kako bi se olakšao proces stvaranja zajedničkog razumijevanja pojmova koje koristimo u interkulturalnom obrazovanju i radu s mladima. Oni su uobičajeno korišteni koncepti povezani s jednostavnim objašnjenjem koji nastoje izgraditi temelje razumijevanja i obrade informacija koje nastavnici i omladinski radnici ili bilo tko iz zajednice praktičara mogu koristiti za osvježavanje zajedničkog znanja. Kako su ovo neki odabrani termini i možda ne nude potpunu deskriptivnu panoramu, svako ko koristi ovaj priručnik može također istražiti više o svakom terminu ako/kada je potrebno, i iskoristiti ga u korist osmišljavanja aktivnosti učenja. Ovi koncepti su usvojeni iz postojećih materijala otvorenog koda, a neki su pojednostavljeni kako bi se olakšalo razumijevanje, za one koji će ih koristiti, ali posebno za ciljnu grupu krajnjih korisnika koji su mladi ljudi. Budući da naše područje omladinskog rada ponekad uključuje upotrebu specifične terminologije, potičemo nastavnike i omladinske radnike da dekonstruišu i pojednostave ove pojmove kako bi ih mladi ljudi bilo koje ciljne grupe bolje razumjeli. Kao prijedlog, dok radite sa starosnim grupama od 4-18 godina, također bismo vas ohrabrili da koristite primjere u objašnjavanju pojmova kada je to potrebno.
Značenje pojmova
KULTURA I IDENTITET – ovo je koncept koji predstavlja “društvena ponašanja i norme koje se nalaze u ljudskom društvu, kao i znanje, vjerovanja, umjetnost, zakone, običaje, sposobnosti i navike pojedinaca”. Kultura može biti individualna ili grupna. Identitet je odnos koji neko ima sa kulturom i to je doživotni proces transformacije koji utiče na ponašanje i vjerovanja. Jednostavnim riječima možemo reći da je identitet ono što nas čini jedinstvenim, a kultura ono što nas povezuje.
MULTIKULTURALNA DRUŠTVA: Različite kulture, nacionalne, etničke, vjerske grupe koje žive na istoj teritoriji ALI ne moraju nužno doći u kontakt jedna s drugom. Društvo u kojem se različitost često gleda negativno i predstavlja glavno opravdanje za diskriminaciju. Manjine se mogu pasivno tolerisati, ali ne prihvataju ili vrednuju. Čak i u slučajevima kada postoje zakonska prava koja su osmišljena da zaustave diskriminaciju, zakon se možda neće sprovoditi jednolično[1]
INTERKULTURALNA DRUŠTVA: Različite kulture, nacionalne grupe itd. koje žive zajedno na jednoj teritoriji, održavaju otvorene odnose interakcije, razmjene i međusobno priznavanje sopstvenih i odgovarajućih vrijednosti i načina života. Govorimo onda o procesu aktivne tolerancije i održavanju ravnopravnih odnosa u kojima svi imaju isti značaj, u kojima nema nadređenih ili inferiornih, boljih ili lošijih ljudi… [2]
POMIRENJA – Ne postoji konsenzus oko pojma pomirenje, ali općenito se na njega gleda kao na opsežan transformativni proces suočavanja s prošlošću kako bi se razbile barijere za izgradnju mira. Uključene strane su možda razvile određena uvjerenja, emocije i stavove prema „drugima“ tokom sukoba i to bi trebalo transformisati kako bi se stvorili novi odnosi i povjerenje kako bi se ostvario značajan i efikasan proces izgradnje mira ka održivom miru.
IZGRADNJA MIRA – Već je spomenuto da je pomirenje suočavanje s prošlošću, interkulturalni dijalog je prisustvo, ali izgradnja mira je koncept koji počinje kada prestane nasilni događaj i usmjeren je ka budućnosti kako bi se postigao održiv mir. Sam koncept uključuje različite mjere koje treba da smanje rizik ili spriječe novi nasilni sukob između uključenih strana (demilitarizacija, razvoj politika koje garantuju mir, transformacija odnosa u društvima, interkulturalni dijalog itd.).
INTERKULTURALNO OBRAZOVANJE I INTERKULTURALNI DIJALOG – dok je pomirenje bavljenje prošlošću, interkulturalno učenje i interkulturalni dijalog se odnose na izgradnju odnosa u sadašnjem trenutku. U konceptu interkulturalnog učenja ne postoji hijerarhija kultura. Obrazovni koncept se odnosi na multiperspektivnost, međusobno poštovanje i izgradnju kompetencija (znanja, vještina, stavova i ponašanja) koje omogućavaju učenicima da se uključe u različite identitete i kulture i imaju konstruktivan dijalog u vezi sa sukobom ili bilo kojim sporom koji se pojavi. Interkulturalni dijalog kao posljedica interkulturalnog učenja ima veliki transformativni potencijal budući da je fokus ova dva koncepta na interakciji i rješenju.
RAZLIČITOSTI U DRUŠTVU – Smatra se raznolikošću u različitim poljima i kontekstima. Učenje o različitosti je ključno za razumijevanje da smo svi jedinstveni i da različitost donosi vrijednost dok sarađujemo. Može se odnositi na postojanje različitih identiteta, kultura, političkih pogleda itd. Raznovrsno društvo se može shvatiti kao društvo koje prihvata ljude iz svih društvenih, političkih, vjerskih, etničkih i teritorijalnih sredina.
LJUDSKA PRAVA – grupa univerzalnih prava koja promovišu pristojan život sa dostojanstvom za sve ljude bez obzira na njihovo porijeklo. Ljudska prava su definisana Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima, koju je usvojila Generalna skupština UN 1948. godine, koja je središnji dio međunarodne politike i jedan od najvažnijih političkih dokumenata današnjice. U tom smislu ljudska prava pripadaju svim ljudskim bićima, bez obzira na rasu, pol, nacionalnost, etničku pripadnost, jezik, vjeru ili bilo koji drugi status i svako ima pravo na ova prava, bez diskriminacije.
SUKOB – “neslaganje između dvije ili više strana kroz koje uključene strane uočavaju prijetnju njihovim potrebama, interesima ili zabrinutostima.” Sukob, ako se ne riješi, može prerasti u nasilje. S druge strane, sukobi u kojima obje strane nastoje pronaći rješenje mogu u konačnici dovesti do poboljšanja njihovih odnosa, što u ovom slučaju ne opisuje sukob kao nužno lošu stvar. [3]
NACIONALIZAM – To je složen dvosmislen izraz koji najviše zavisi od konteksta u kojem se o njemu raspravlja. Šira definicija nacionalizma vidi ga kao odanost vlastitom narodu i državi. Interes jedne nacije je uvijek ispred interesa drugih nacija i grupa. Negativne manifestacije nacionalizma su: etno nacionalizam (najčešće korišten kao isključiva politička ideologija), kulturni nacionalizam, šovinizam itd. dok su ekstremni tipovi fašizam i nacizam.
ETNOCENTRIZAM – Na naše prosudbe, ocjene i opravdanja snažno utječe naš etnocentrizam. To znači da vjerujemo da je naš odgovor svijetu – našoj kulturi – ispravan, drugi nisu prihvatljivi. Smatramo da su naše vrijednosti i načini života univerzalni, ispravni za sve ljude, „drugi“ su jednostavno različiti da bi shvatili ovu očiglednu činjenicu. [4]
STEREOTIP – Stereotipi se sastoje od zajedničkih uvjerenja ili misli o određenoj ljudskoj grupi. Stereotip je skup karakteristika koji sažima ljudsku grupu obično u smislu ponašanja, navika itd. Stereotipi se obično zasnivaju na nekoj vrsti kontakta ili slika koje smo stekli u školi, putem masovnih medija ili kod kuće, a zatim postanu generalizovani da obuhvate sve ljude koji bi mogli biti povezani. [5]
PREDRASUDE – Predrasuda je sud koji donosimo o drugoj osobi ili drugim ljudima, a da ih zapravo ne poznajemo. Predrasude mogu biti negativnog ili pozitivnog karaktera. Predrasude se uče kao dio našeg procesa socijalizacije i vrlo ih je teško modificirati ili iskorijeniti. [6]
DISKRIMINACIJA – U poređenju sa stereotipima i predrasudama, diskriminacija je stvarna akcija koju preduzimamo protiv osobe na osnovu predrasuda koje imamo o grupi kojoj on/ona pripada.
SEGREGACIJA – Koncept isključivanja koji može biti iznuđen ili neprisiljen čiji je cilj izolacija određene grupe od većine u određenom društvu-zajednici.
KSENOFOBIJA – Ovo je koncept straha od nekoga ko je drugačiji od vas uglavnom sa pravnog nivoa interkulturalne kompetencije. Ekstremna manifestacija ksenofobije mogla bi se izraziti kao mržnja prema različitosti.
RASIZAM – Moglo bi se shvatiti kao predrasuda i diskriminacija osobe na osnovu rase, ali s druge strane neki autori to definišu kao vjerovanje u superiornost jedne rase. U svakom slučaju problem sa terminom je zato što u obe definicije postoji pretpostavka postojanja “druge” rase.
SOCIJALNA INKLUZIJA – Koncept u kojem težimo poboljšanju uslova života manjina ili izolovanih grupa. To je čin postizanja jednakosti u društvu kroz osiguranje poštovanja univerzalnih ljudskih prava za sve članove društva..
MANJINA – Grupa ljudi sa sličnim ili zajedničkim identitetom koji nije preovlađujući ili koji se razlikuje od većine u određenom društvu. Ako se ne uzme u obzir manjinska grupa bi mogla biti marginalizovana i izolovana (imigranti, Romi, LGBT itd.) u konkretnom društvu šta je protiv Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima.
CIVILNO DRUŠTVO – Formalne i neformalne strukture i grupe van države i institucije koje zastupaju interese građana. To je takođe jedan od instrumenata participativne demokratije koji bi trebalo da pruži veći legitimitet zastupljenoj demokratiji. Glavne strukture/grupe prepoznate kao dio civilnog društva su: organizacije civilnog društva, sindikati, mediji, neformalne grupe građana itd.
MLADI LJUDI – Prema definiciji UN, mladi su od 15 do 24 godine. Dok je u Vijeću Evrope starosni raspon mladih od 13 do 35 godina. Može se razlikovati od zemlje do zemlje, ali u zemljama koje uglavnom sprovode projekat Walk On, mladi se definišu kao dio populacije od 15 do 30 godina.
VRŠNJAČKA GRUPA – individuals who are at similar level according to some specific determination element (age, social status, interest etc.) and who can learn from or support each other’s in specific field or topic.
4. Uloga nastavnika i omladinskih radnika u interkulturalnom učenju
Čovječanstvo nikada nije živjelo u većem paradoksu nego danas. Moglo bi se reći da nikada nismo bili povezaniji, a s druge strane, nismo više podijeljeni i sami u svijetu koji prati trendove globalizacije. Pored tradicionalno postojećih nasilnih sukoba u svijetu, posljednjih godina svjedoci smo ogromnih humanitarnih kriza i prirodnih katastrofa koje pogađaju svijet. Polarizacija u društvu je ogromna, što otežava rješavanje tekućih egzistencijalnih problema. U svjetlu ovakvih događaja, može se reći da je uloga obrazovanja ključna i da interkulturalno učenje nikada nije bilo potrebnije nego danas. Za rješavanje gorućih svjetskih problema koji su zajednički za vrstu klimatskih promjena, potrebno je slušati i izlaziti u susret jedni drugima, vjerovati jedni drugima, pokazati solidarnost i volju za saradnju. Svijet je pun razlika, ali to ne znači da različiti ljudi ne mogu sarađivati i voditi dijalog o ključnim temama koje utiču na kvalitet života i opstanak.
Gledajući svijet kroz ovu prizmu i imajući u vidu da većina zemalja u kojima se implementira WalkOn projekat nema građansko obrazovanje, postavlja se pitanje ko preuzima odgovornost za interkulturalno učenje u našim društvima. U ovom domenu, međunarodni programi za mlade zasnovani na metodologiji neformalnog obrazovanja su oaze u kojima se obrađuju teme kao što su interkulturalni dijalog, ksenofobija, rasizam, diskriminacija itd. U tom smislu, treneri omladinskog rada i nastavnici u školama su ti koji su preuzeli ovaj važan zadatak i odgovornost da pripreme nove generacije za humanije i poštovanije interakcije različitih kultura i identiteta. Osnaživanje mladih ljudi da djeluju u društvu sa jakim interkulturalnim kompetencijama, uticat će na koheziju u društvu i međusobno poštovanje različitih grupa, koje će biti sposobne da sarađuju uprkos razlikama.
Stoga je vrlo značajan i važan zadatak stavljen na nastavnike koji imaju težu ulogu u rješavanju interkulturalnog učenja i dijaloga, te poštovanja različitosti kroz školske programe i formalizirane obrazovne platforme koje su u većini slučajeva rigidne i ne obezbjeđuju neophodan prostor za istraživanje, eksperimentisanje i učenje kroz rad. Stoga ovaj priručnik nastoji osnažiti nastavnike, posebno one koji rade u srednjem obrazovanju, kako da rade sa svojim učenicima u rješavanju ovih tema i otvaranju diskusija koje vode do učenja. U tu svrhu naši edukativni stručnjaci razvili su 6 različitih vježbi koje ćete pronaći u 7. poglavlju, a mogu se koristiti u učionici.
Dok omladinski radnici i treneri omladinskog rada imaju pristup više alata koje mogu koristiti, ovaj komplet alata nastoji im pružiti odabrani skup materijala u Poglavlju 6 koji mogu upotpuniti njihov rad i još uvijek donijeti pozitivne promjene u okruženju za učenje među mladim ljudima. . Vježbe iz poglavlja 7 također su korisne za omladinske radnike nakon prilagođavanja potrebnih vremenskih ograničenja i postavki, iako smo ih fokusirali na upotrebljivost postavki u učionici.
5. Obrazovni pristupi
U teoriji, postoje tri obrazovna pristupa koji su komplementarni jedan drugom i njihovim kombinovanjem tokom vremena, učenici će prihvatiti i slijediti koncept cjeloživotnog učenja koji je za njih neophodan, kao i napredak svakog društva. Zato su sva tri pojma podjednako važna u životu svakog pojedinca.
Formalni obrazovni pristup
Dešava u institucijama (škola, univerzitet itd.) i hijerarhijski je strukturirano sa sistemima ocjenjivanja. U ovom pristupu postoji fiksni nastavni plan i program organiziran u različite predmete. Proces učenja je planiran i namjeran sa definisanim ciljevima učenja. Nastavnici moraju pohađati i dobiti certifikat formalnog obrazovanja da bi predavali.
Neformalni obrazovni pristup
Dešava se izvan institucija i vode ga uglavnom organizacije civilnog društva. Ravna hijerarhija i visoko učešće studenata/učesnika je glavna karakteristika ovog pristupa. Takođe podržava vršnjačko učenje kroz facilitaciju postojećeg znanja u određenoj grupi. To znači da nastavnik može biti bilo ko iz grupe, ali su treneri/facilitatori odgovorni za razvoj programa i postizanje ciljeva učenja. To znači da je i neformalno obrazovanje planirano i namjerno kao i formalno, ali nastavni planovi i programi mogu biti fleksibilni na osnovu potreba određene grupe. To je otvoren proces sa mnogo diskusija, razmišljanja, vježbi i općenito primjenom veoma angažiranih metoda za učenike. Ova vrsta obrazovanja je ključna za post-školski period.
Neformalni obrazovni pristup
Ovakav vid edukacije može se desiti bilo gdje (u autobusu, za vrijeme pauze za kafu na konferenciji, u šetnji, na piću sa prijateljima itd.). Glavne karakteristike su da učenje nije planirano i namjerno, nema nastavnih planova i programa ili okvira sesija. To je spontano, ali su učenici veoma motivisani da se uključe u proces učenja i ulogu podučavanja preuzima svako ko želi da podeli svoje kompetencije u neformalnom okruženju učenja. Ova vrsta obrazovanja je ključna za razvoj ranog djetinjstva.
6. Metode i alati
Pristup neformalnog obrazovanja uključuje kombinaciju različitih obrazovnih metoda kako bi se zadovoljili različiti stilovi učenja i tipovi učenika. Kombinacija metoda u okviru programa obrazovne aktivnosti diktira grupnu dinamiku i nivo energije i motivacije za učenje među učesnicima.
U tabeli ispod naveli smo neke od metoda koje bi mogli koristiti posebno omladinski radnici, ali i nastavnici, u osmišljavanju svojih aktivnosti neformalnog obrazovanja u oblasti izgradnje mira i interkulturalnog dijaloga. Ova lista nije opsežna, jer se dostupniji slični alati mogu lako pronaći na internetu, ali smo odabrali nekoliko njih koji su posebno usmjereni na glavne teme ovog kompleta alata i primjenjivi su u interkulturalnim okruženjima.
| METODE | SVRHA/UPOTREBA | PRIMJERI POVEZANIH ALATA[7] |
| LEDOLOMI | Metoda se uglavnom koristi na početku edukativne aktivnosti i doprinosi međusobnom upoznavanju, kao i stvaranju sigurnog prostora za kasnije izražavanje mišljenja učesnika. Takođe služi za uspostavljanje grupne dinamike. | LEMONS MAP OF NAMES NEVER FORGET ME ME IN EUROPE ISS IDENTITY – ME AND MINE |
| OSNOVNA PRAVILA | Neformalno obrazovanje nije hijerarhijska struktura sa sistemom ocjenjivanja i zato je važno napraviti grupni ugovor o tome kako želimo raditi i upoznati sve članove grupe sa pravilima. | UGOVOR O UČENJU |
| POSTAVLJANJE OČEKIVANJA I IZGRADNJA TIMA | Svaka aktivnost neformalnog obrazovanja ima svoje ciljeve i ishode učenja. Polaznici postavljaju svoja očekivanja na osnovu dnevnog reda i vlastitog iskustva sa treninzima i zato je od velike važnosti provjeriti da li su ta očekivanja u skladu sa planiranim ciljevima učenja. | OČEKIVANJA I OČEKIVANJA II OČEKIVANJA III |
| RAD U MALIM GRUPAMA | Ova metoda podržava i stimuliše kooperativno učenje među učesnicima. Takođe utiče na grupnu dinamiku tokom obrazovne aktivnosti. | POZORIŠTE SUBKULTURA |
| ENERGIZERI | Koristi se kada energija u grupi padne i treneru je potrebna brza metoda da osvježi i aktivira grupu. Takođe utiče na grupnu dinamiku ka postizanju ishoda učenja. | TUK-TAK NAME-ADJECTIVE EYE SCREAM WOLFY |
| DISKUSIJE | Ova metoda podržava razmjenu ideja i mišljenja među učesnicima stimulirajući refleksiju, kritičko razmišljanje, pronalaženje rješenja itd. Može se organizovati u različitim oblicima. Plenarno ili u malim grupama. | POLITICALLY CORRECT POLITIČKI ISPRAVNO WHOM WOULD YOU LIKE TO LIVE WITH FISHBOWL OF CONFLICT |
| IGRE ULOGA | Metoda koja je učesnika stavila u „tuđe cipele“. Svrha ove metode je razumijevanje odnosa između uključenih strana i razvijanje kompetencija za djelovanje u određenom okruženju kroz simulaciju situacija iz stvarnog života. | MEDIA MANIPULATION ROLE PLAY GUIDE |
| SIMULACIJSKA VJEŽBA | Ovo je metoda koja pruža impresivno iskustvo preslikanih ljudskih i okolišnih uvjeta. To je simulacija problema na meta nivou, s mogućnošću primjene ishoda učenja na stvarne životne situacije. Odudara od igranja uloga jer je duži i simulirani objekat može biti predstavljen na meta nivou. | WALK A MILE IN MY SHOES INTERCULTURAL FIESTA RAFA RAFA MYNOSIA LABIRINTH HR ESCAPE ROOM ZIKA’S STORY |
| ŽIVOTNA BIBLIOTEKA | Životna ili ljudska biblioteka je metoda koja uključuje pripovijedanje o osobi koja ima određeno iskustvo iz kojeg učesnici mogu učiti. | LIVING LIBRARY GUIDE |
| FORUM TEATAR | To je metoda koja koristi pozorište za podučavanje učesnika o ili za postizanje nekih društvenih ciljeva. Ovaj metod se uglavnom kombinuje sa metodom diskusije koja bi se mogla desiti nakon predstave u forum teatru. | MANUAL FOR FORUM THEATRE |
| GRADSKE IGRE | To je kolaborativna i metoda na otvorenom koja se može koristiti za izgradnju tima ili za orijentaciju u zajednici, kao i za interkulturalno učenje. | ACTIONBOUND |
| EDUKATIVNA DRUŠTVENA IGRA | Ova metoda koristi osnovne koncepte dizajna društvenih igara kako bi se pozabavila važnim društvenim pitanjima i temama. | WORD4WORD |
| INTERKURTURALNA ZABAVA | Zabava bi se mogla iskoristiti kao metoda prilagođena mladima za upoznavanje osnovnog koncepta kulture i podrška dijelu kulturnog ledenog brega. | ARTICLE ON INTERCULTURAL PARTY/EVENING |
| DEBRIFING, RAZMIŠLJANJE I POVRATNE INFORMACIJE | Debrifing je metoda koja se može koristiti nakon metoda koje uključuju konceptualno razmišljanje. Pomaže treneru da konceptualnu priču prenese u stvarnu životnu situaciju u kojoj ćemo moći razmišljati o našim akcionim kompetencijama i izvući naučene lekcije. Koraci analize su: 1) identifikovati šta se dogodilo tokom vežbe, 2) šta smo uradili dobro, a šta bismo mogli drugačije, 3) koje su lekcije naučene. Refleksija je metoda koja se najčešće koristi za analizu radnji učesnika i/ili praćenje njihovih postignuća u učenju dajući im povratne informacije i savjete za poboljšanje. Može se primijeniti i u timu kao alat za rješavanje problema i utjecaj na grupnu dinamiku. | DEBRIFING MANUAL MANUAL FOR FACILITATORS AND TRAINERS CoE |
| EVALUACIJA | Ova metoda se koristi za mjerenje uspješnosti naše intervencije ili obrazovne aktivnosti. Može biti kreativna koja je uglavnom transparentna ili redovna u obliku ankete koja je uglavnom anonimna. | ONION WATER GROUP EVALUATION FILM GESTURMETER |
7. Radionice za učenike
Sljedeće radionice/vježbe su kreirane i prilagođene za korištenje u učionici sa učenicima od 14-18 godina. Ovih 6 vježbi imaju za cilj da nastavnicima pruže nekoliko jednostavnih radionica koje bi mogli koristiti u učionici kako bi se pozabavili temama interkulturalnog dijaloga, mira, pomirenja i poštovanja različitosti.
Vježba 1
| Mir: ja i moja porodica | ||
| Cilj: | Dozvolite učenicima da nauče više o miru kroz percepciju svoje porodice i kruga prijatelja. | |
| Veličina grupe: 10+ | Starosna grupa: 14+ | Vrijeme: 45 minutes x 2 |
| Potrebni materijali: | A4 papiri, olovke, tabla za pitanja, stolice i stolovi | |
| Upute za nastavnike: | Ova radionica je pripremljena za realizaciju u dva dijela: u učionici i kao domaći zadatak. Oba dijela su povezana ali se može koristiti i odvojeno. Evo kako to učiniti: U učionici: Podijelite učionicu u male timove (5 osoba po timu), zamolite ih da se grupišu i u svojoj maloj grupi treba da intervjuišu jedni druge na pitanje: Šta je za vas mir?Recite im da svi u grupi moraju govoriti, a nakon što svi podijele svoje mišljenje, grupa treba da osmisli malu kreativnu prezentaciju (crtež, skica, pozorište, pjesma itd.) u trajanju od 2-3 minute gdje će objasniti ostataku razreda kako razumiju mir.Nakon što svi predstave svoj rad, završite malom otvorenom diskusijom i dajte malo više uvida ako shvatite da je njihovim konceptima potrebno više elaboracije. Pogledajte termine objašnjene u Poglavlju 3 ovog dokumenta. Domaći zadatak: Na kraju časa recite učenicima da za sledeći čas moraju da urade domaći zadatak. Njihov zadatak sada je da intervjuišu članove svoje porodice (majku, oca, baku, dedu i braću i sestre) šta misle o miru, kako ga razumiju i zašto je on za njih važan. Obavijestite ih da je važno da pitaju različite generacije i zapišu svoje odgovore.Kada se sljedećeg dana vrate na čas, dajte im 15 minuta da pripreme male prezentacije u formatu A4 gde će napisati ključne reči odgovora koje su dobili.Kada budu svi spremni, dozvolite im da počnu međusobno razmjenjivati radove i čitati ono što su drugi napisali.Nakon podjele, pitajte razred da li su primijetili bilo kakve razlike u percepciji mira od strane članova svoje porodice. Dozvolite im da raspravljaju i daju doprinos o različitim percepcijama koje različite generacije mogu imati o istoj temi. |
Vježba 2
| Uskladite koncepte | ||
| Cilj: | Poboljšanje razumijevanja različitih koncepata koji se povezuju sa interkulturalnim dijalogom. | |
| Veličina grupe: 12+ | Starosna grupa: 14+ | Vrijeme: 50 minutes |
| Potrebni materijali: | . Ispis Aneksa 1 ispod za svakog učenika, olovke, stolice i stolovi za sve učenike | |
| Upute za nastavnike: | Objasnite učesnicima da će raditi u malim grupama (4-5 učenika po grupi) u trajanju od 25 minuta i da moraju uskladiti koncepte sa odgovarajućom definicijom (kao što je prikazano u tabeli ispod). Učesnici u svakoj grupi moraju povezati ključnu riječ sa njenim objašnjenjem, a dok to rade, moraju međusobno razgovarati o tome kako razumiju ove koncepte i donijeti primjere za svaku definiciju. Nakon što je rad u grupi završen, ponovo okupite grupu i provjerite kako se podudaraju s konceptima. Dok provjeravate, zamolite ih da podijele primjere. Završite čas sa sažetkom aktivnosti i pitajte učesnike sljedeće:Šta mislite o ovoj vježbi?Da li je bio lak ili težak zadatak?Da li ste ranije poznvali koncepte? Kako ste došli do primjera? Završite čas zahvalivši im se na učešću u vježbi/radionici. |
Aneks 1
Isprintajte ovo za svakog učenika
| Spojite pojmove na lijevoj strani s odgovarajućim objašnjenjima na desnoj strani | |||
| Predrasude | 1 | A. Razumijevanje da je svaki pojedinac jedinstven i prepoznavanje njihovih individualnih razlika. Te razlike mogu biti po dimenzijama rase, pola, etničke pripadnosti, roda i seksualne orijentacije, političkih stavova itd. | |
| Interkulturalni dijalog | 2 | B. Da li je radnja koju preduzimamo protiv osobe zasnovana na predrasudama koje imamo o grupi kojoj on/ona pripada. | |
| Diskriminacija | 3 | C. Otvorena i s poštovanjem razmjena mišljenja između pojedinaca i grupa koje pripadaju različitim kulturama koja vodi dubljem razumijevanju tuđe percepcije svijeta. | |
| Socijalna inkluzija | 4 | D. Sud koji donosimo o drugoj osobi ili drugim ljudima, a da ih stvarno ne poznajemo. | |
| Stereotip | 5 | E. Učenje o tome je ključno za razumijevanje da smo svi jedinstveni i da donosimo vrijednost dok sarađujemo. Može se odnositi na postojanje različitih identiteta, kultura, religijskih, političkih pogleda itd. | |
| Govor mržnje | 6 | F. Koncept u kojem težimo poboljšanju uslova života manjina ili izolovanih grupa. To je čin postizanja jednakosti u društvu kroz osiguranje poštovanja univerzalnih ljudskih prava za sve članove društva. | |
| Interkulturalno učenje | 7 | G. U osnovi se sastoje od zajedničkih uvjerenja ili misli o određenoj ljudskoj grupi. | |
| Različitost | 8 | I. Svaka vrsta komunikacije u govoru, pisanju ili ponašanju, koja napada ili koristi pežorativni ili diskriminatorni jezik u odnosu na osobu ili grupu na osnovu toga ko su, drugim riječima, na osnovu njihove vjere, etničke pripadnosti i nacionalnosti. |
SAMO ZA NASTAVNIKE:
Ovo su tačni odgovori za materijal: 1-D; 2-C; 3-B; 4-F; 5-G; 6-I; 7-E; 8-A. NEMOJTE ga štampati za učenike
Vježba 3
| Gdje stojiš? | ||
| Cilj: | Razviti razumijevanje sudionika o složenosti koncepata povezanih s interkulturalnim dijalogom i podići svijest o ulozi koju igraju u društvu. | |
| Veličina grupe: 12+ | Starosna grupa: 14+ | Vrijeme: 50 minutes |
| Potrebni materijali: | 2 A4 papira označena sa Slažem se/Ne slažem se; traka za pod; odštampajte dole navedene rečenice u Aneksu 2. | |
| Upute za nastavnike : | Pripremite učionicu tako što ćete je podijeliti na dvije polovine pomoću trake ili postaviti imaginarni okvir samo da pokaže sredinu sobe. Zalijepite dva A4 papira sa oznakom “Slažem se” na jednu stranu i “Ne slažem se” na drugu stranu Objasnite razredu da ćete sada pročitati niz tvrdnji sa kojima se oni u većoj ili manjoj mjeri mogu složiti. Kada čuju izjavu, moraju zauzeti stav na jednoj strani učionice, u zavisnosti od toga da li se slažu ili ne. Čitajte izjave jednu po jednu i ostavite vremena za komentare i diskusiju za svako pitanje. Stimulirajte razmišljanje i diskusiju. Pitajte učenike zašto stoje na tim pozicijama. Nakon što pročitate sve izjave, okupite grupu na razgovor. Završite sažetkom aktivnosti i pitajte učesnike kako su se osjećali u vezi sa aktivnošću. Napravite link o stvarnosti gdje smo svi živjeli i gdje su se diskusije vodile. Često smo skloni da znamo samo jedan dio priče (naše), ali je važno razumjeti i duboko razmisliti o nekom pitanju. Učenici/učesnici moraju razmisliti koliko često slušamo druge argumente, perspektive? Koliko smo dosljedni u svojim mišljenjima i idejama? Koliko smo otvoreni prema različitim kulturama, ljudima drugačijeg porijekla od nas? Kako to utiče na naš život i druge ljude u životu zajednice. |
Aneks 2
Isprintajte dolje navedene izjave za vježbu. Slobodno dodajte i svoje izjave.
Primjeri izjava:
- Nacionalizam znači rat.
- Neki ljudi ne žele da se integrišu.
- Mladi su na čelu rasističkih napada.
- Neke religije su protiv ljudskih prava.
- društvu, manjine se moraju prilagoditi većini.
- Muslimani se ne mogu stvarno integrirati u evropska društva.
- Resursi su ograničeni, tako da društvo ne može prihvatiti previše ljudi, čak i ako bježe od rata u svojoj zemlji.
- Neke manjine odlučuju da budu odvojene od društva.
- Interkulturalni dijalog je san koji se nikada ne može ostvariti.
Vježba 4
| Kolaž interkulturalnog dijaloga | ||
| Cilj: | Istražiti bitne elemente interkulturalnog dijaloga i razumjeti njegovu vrijednost za naše društvo. | |
| Veličina grupe: 12+ | Starosna grupa: 14+ | Vrijeme: 50 minutes |
| Potrebni materijali: | Flip chart papir ili karton; stari časopisi; škare; ljepilo; stolovi i stolice. | |
| Upute za nastavnike: | Objasnite učenicima da će raditi u timovima od 4-5 ljudi i da moraju napraviti kolaž sa glavnim elementima interkulturalnog dijaloga.Dajte svakoj grupi set starih časopisa sa fotografijama, makazama, ljepilom i kartonom ili velikim flipčart papirom.Dozvolite učenicima da diskutuju i rade 20 minuta na pravljenju grupnog kolaža.Nakon toga zamolite ih da predstave svoj kolaž i daju poseban fokus na glavne važne elemente od kojih se sastoji interkulturalni dijalog.Završite rezimeom aktivnosti i pitajte učesnike kako su se osjećali u vezi sa aktivnošću, o čemu su razgovarali, koja je najvažnija vrijednost interkulturalnog dijaloga, da li mislite da imamo dobar interkulturalni dijalog u našoj zemlji i zašto? Šta kao mladi možemo učiniti da poboljšamo interkulturalni dijalog u našoj lokalnoj zajednici? |
Vježba 5
| Izvan kutije | ||
| Cilj: | Podizanje svijesti o predrasudama u našim zajednicama, promoviranje socijalne uključenosti i multikulturalizma kroz razvijanje empatije. | |
| Veličina grupe: 12+ | Starosna grupa: 14+ | Vrijeme: 50 minutes |
| Potrebni materijali: | Papir; olovka; kutija; stolovi i stolice. | |
| Upute za nastavnike: | Dajte učenicima olovku i papir i zamolite ih da anonimno zapišu jedan primjer diskriminatorne rečenice u pogledu etničke pripadnosti ili rase koju im je direktno rekao neko od vršnjaka iz škole/grupe prijatelja/članova porodice/članova zajednice .Zamolite ih da presaviju papir koji su napisali i skupe ih u kutiju. Objasnite učenicima da ćete sada zamoliti jednog od njih da nasumično uzme jedan papir iz kutije, pročita ga naglas i odgovori na sljedeća pitanja (ova pitanja možete napisati na crnoj tabli):Kako bih to riješio da je to nešto što sam doživio? Jesam li ikad doživio nešto slično? Kako bih mogao pomoći ako svjedočim da se ovo dešava nekome do koga mi je stalo?Ohrabrite učenike razreda da diskutuju ili postavljaju pitanja nakon što svaki od njih pročita svjedočenje i odgovori na pitanja. Pazite da održite tempo i tražite poštovanje i empatiju dok učenici čitaju rečenice ili odgovaraju na njih.Završite vježbu malim rezimeom i motivirajte učenike da budu empatični, da ne diskriminiraju i da podržavaju jedni druge. |
Vježba 6
8. Korisni resursi
Slijedi lista drugih alata otvorenog koda, priručnika, izvještaja i priručnika za obuku koji vam mogu pomoći sa više osnovnih informacija o temama obrađenim u ovom kompletu alata. Slobodno ih istražite i koristite prema svojim potrebama.
- New age of reconciliation- generation Z as the engine
- Country Reports: State of Play-reconciliation and hate speech in WB
- Process of reconciliation in Western Balkan and Turkey
- Developing intercultural competence through education
- T-Kit 4 – Intercultural Learning – The training kits series
- T-Kit No. 11 – Mosaic: The training kit for Euro-Mediterranean youth work (coe.int)
- T-Kit 12: Youth transforming conflict (coe.int)
- Bookmarks/ Connexions (coe.int)
- Compass: Manual for Human Rights Education with Young People (coe.int)
- Education Pack – All Different All Equal
- DOmino (coe.int)
[1] Education Pack All different-All Equal, accessible on 1680700aac (coe.int), Page 27
[2] ibid
[3] Istaknuti resurs za rješavanje sukoba (Univerzitet Wisconsin, razvoj ljudskih resursa). Dostupno za preuzimanje na:www.ohrd.wisc.edu/onlinetraining/resolution/aboutwhatisit.htm
[4] Education Pack All different-All Equal, accessible on 1680700aac (coe.int), stranica 33
[5] ibid, stranica 32
[6] Ibid, stranica 32
[7] Sve povezane metode su otvorenog koda